I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom, u cilju zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće, uređuje zdravstvena ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju (kvaliteta vode), nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela, službeni laboratoriji i način ovlašćivanja službenih laboratorija, parametri sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provedba pristupa za sigurnost vode temeljena na procjeni rizika i upravljanje rizikom, prava i obveze isporučitelja vode i ostalih subjekata, minimalni higijenski zahtjevi materijala koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju, minimalni zahtjevi za kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju, način provedbe monitoringa, njihovo financiranje i način izvješćivanja Europske komisije, načini postupanja i izvješćivanja u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, odstupanja, način informiranja i obavještavanja stanovništva, način provedbe službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i njihovo financiranje te se propisuju upravne mjere i prekršajne odredbe za provedbu odredaba ovoga Zakona.
(2) Ovim se Zakonom uređuju zahtjevi za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju te vrijednosti parametara, učestalost i metode za praćenje radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.
Instrumenti usklađivanja
Članak 2.
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
‒ Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7. 11. 2013.)
‒ Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 435, 23. 12. 2020.).
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. voda za ljudsku potrošnju (u daljnjem tekstu: voda namijenjena za ljudsku potrošnju) je:
a) sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe domaćinstva i u javnim i u privatnim prostorima, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome isporučuje li se iz vodoopskrbne mreže, isporučuje li se iz cisterne ili se stavlja u boce ili ambalažu, uključujući izvorsku i stolnu vodu
b) sva voda koja se u poslovanju s hranom upotrebljava za proizvodnju, obradu, očuvanje ili stavljanje na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju
2. kućna vodoopskrbna mreža obuhvaća cijevi, opremu i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju u javnim i privatnim prostorima te vodoopskrbne mreže samo u slučaju kada za njih ne odgovara isporučitelj vode u svojstvu isporučitelja vode; granica razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže je službeno mjesto isporuke (priključak)
3. isporučitelj vode je subjekt koji isporučuje vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju, kao što je:
a) javni isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe sukladno zakonu kojim se uređuju vodne usluge i druge pravne osobe koje isporučuju vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju u prosjeku više od 10 m3 dnevno ili opskrbljuju više od 50 osoba
b) subjekt koji isporučuje vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju putem plovila za prijevoz vode (vodonosci), pomorskih plovila koja desaliniziraju vodu i prevoze putnike te drugi subjekti koji djeluju kao isporučitelji vode u smislu ovoga Zakona
c) mali isporučitelj vode
4. lokalni vodovodi su građevine za vodoopskrbu od izvorišta ili drugog vodozahvata do mjesta priključenja krajnjeg korisnika, izgradnju kojih su izravno financirale fizičke osobe i iznimno i pravne osobe, a radi osiguranja vode u svrhu ljudske potrošnje za jedno naselje, više naselja ili dio naselja
5. mali isporučitelji vode su isporučitelji koji u prosjeku isporučuju manje od 10 m³ dnevno vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili opskrbljuju manje od 50 osoba kao dio komercijalne ili javne aktivnosti
6. individualna vodoopskrba je oblik pojedinačne opskrbe vodom pod uvjetom da je potrošnja manja od 10 m³ dnevno, odnosno namijenjena za manje od 50 osoba, uz uvjet da se na njoj ne obavlja komercijalna ili javna aktivnost
7. prioritetni objekti jesu veliki objekti koji nisu kućanstva, s brojnim korisnicima potencijalno izloženima rizicima povezanima s vodom, osobito veliki objekti za javnu upotrebu, i to: bolnice, lječilišta, škole i ostale obrazovne ustanove, vrtići, objekti u kojima se obavlja djelatnost socijalne skrbi za korisnike na smještaju, sportske dvorane, skupina 'hoteli', skupina 'kampovi', učenički i studentski domovi, trgovački centri, kaznene ustanove i vojarne
8. poduzeće za poslovanje s hranom je poduzeće za poslovanje s hranom kako je definirano u članku 3. točki 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1. 2. 2002., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 178/2002)
9. subjekt u poslovanju s hranom je subjekt u poslovanju s hranom kako je definiran u članku 3. točki 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002
10. opasnost je biološki, kemijski, fizički ili radiološki agens u vodi ili drugi aspekt stanja vode s mogućnošću štetnog djelovanja na zdravlje ljudi
11. opasan događaj je događaj kojim se u sustav opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju uvode opasnosti odnosno iz njega se ne uklanjaju opasnosti
12. rizik je kombinacija vjerojatnosti opasnog događaja i ozbiljnosti posljedica ako se u području sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju, sustavu opskrbe vodom namijenjenom ljudskoj potrošnji i kućnoj vodoopskrbnoj mreži dogodi opasnost i opasan događaj
13. ulazna sirovina je tvar koja je namjerno dodana u okviru proizvodnje organskih materijala ili u okviru proizvodnje mješavina za cementne materijale
14. smjesa je kemijska smjesa metala, emajla, keramike ili drugog anorganskog materijala
15. uzorak vode je količina vode uzeta jednokratno na jednom mjestu na propisani način u svrhu laboratorijske analize
16. uzorkovanje je postupak uzimanja uzorka vode namijenjene za ljudsku potrošnju za laboratorijsku analizu iz izvorišta, pojedinih vodoopskrbnih objekata i drugih mjesta propisanih ovim Zakonom u određenim vremenskim razmacima
17. analiza vode je određivanje senzorskih, fizikalno-kemijskih, kemijskih, mikrobioloških i drugih svojstava vode radi utvrđivanja njezine zdravstvene ispravnosti
18. vodocrpilište obuhvaća jedan ili više vodozahvata, a vodozahvat je mjesto na kojem voda prirodno izvire na površinu odnosno na mjestu na kojem se putem zdenca voda crpi iz tijela podzemne vode, kao i mjesto na kojem se zahvaća voda iz tijela površinske vode
19. vodoopskrbni sustav ‒ sustav opskrbe je sustav opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji ima uređeno i zaštićeno vodocrpilište, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovod i vodoopskrbnu mrežu, a može imati i uređaj za obradu vode
20. građevine za vodoopskrbu su građevine i pripadajući uređaji pomoću kojih se zahvaća voda te prikuplja, obrađuje i isporučuje potrošačima
21. vodoopskrbna mreža je sustav vodoopskrbnih cjevovoda kojima se voda transportira od vodocrpilišta do potrošača; hidranti i zasuni su sastavni dijelovi vodoopskrbne mreže
22. jedinična vodoopskrbna norma je potrošnja vode od 200 litara na dan po stanovniku
23. iznenadno onečišćenje ‒ incidentni događaj je nagli prodor štetnih i/ili opasnih tvari i/ili mikroorganizama u količinama koje mogu biti štetne ili opasne za zdravlje ljudi u vodocrpilište ili građevine za vodoopskrbu, a posljedica je ljudske aktivnosti
24. izvanredno onečišćenje je stanje nakon elementarne i druge nepogode ili nakon akcidentalnog onečišćenja voda koje nije posljedica ljudske aktivnosti, a proglašava ga tijelo državne uprave nadležno za vodno gospodarstvo
25. higijensko-epidemiološke indikacije su indikacije koje upućuju na mogućnost onečišćenja vode mikrobiološkim, fizikalnim, kemijskim i radioaktivnim tvarima, zbog tehničkog stanja vodoopskrbnih objekata, stanja okoliša, elementarnih nepogoda, akcidentalnog i drugog iznenadnog onečišćenja i epidemiološke situacije
26. MDK je pokrata za maksimalno dopuštenu koncentraciju
27. sukladnost je usklađenost dobivenih rezultata ispitivanja s MDK vrijednostima
28. hidrološka godina je razdoblje punog hidrološkog ciklusa koje je promjenjivo i traje od sedam do sedamnaest mjeseci, ovisno o klimatskim karakteristikama i zemljopisnom položaju
29. službena kontrola je svaki oblik kontrole, uključujući inspekcijski nadzor, koju obavlja sanitarni inspektor Državnog inspektorata
30. državni monitoring podrazumijeva sustavno praćenje zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju provođenjem niza planiranih mjerenja i analiza pojedinih parametara iz dijelova mikrobioloških, kemijskih, indikatorskih i ostalih parametara koji se prate sukladno procjeni rizika
31. monitoring parametara kućne vodoopskrbne mreže je monitoring parametara: olovo i Legionella
32. istraživački monitoring je monitoring kojim se određuje praćenje potencijalno prisutnih tvari ili spojeva koji se moraju pratiti na odgovarajućim točkama lanca opskrbe vode namijenjene za ljudsku potrošnju
33. popis za praćenje je popis tvari koje bi mogle predstavljati značajan rizik za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju, a za koje se provodi monitoring sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa te se ovisno o rezultatima monitoringa dodaju na popis prioritetnih tvari za praćenje
34. operativni monitoring je monitoring koji provode isporučitelji vode iz točke 3. podtočke a) ovoga stavka na parametre propisane ovim Zakonom, kao i na parametre kojima se omogućuje brzi uvid u stanje vode te poduzimanje korektivnih aktivnosti
35. monitoring stanja površinskih i podzemnih voda je monitoring kojim se određuje: stanje površinskih voda na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda te stanje grupiranih tijela podzemnih voda na temelju njihova količinskog i kemijskog stanja, a provodi se u skladu s propisima kojima se uređuju vode; rezultati monitoringa stanja površinskih i podzemnih voda upotrebljavaju se za primjereno praćenje odgovarajućih parametara, tvari ili onečišćujućih tvari u području sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju
… 
