Uredba Komisije (EU) 2022/1104 оd 1. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 68/2013 o Katalogu krmiva (Tekst značajan za EGP)

7.7.2022, Izvor: EUR-Lex (http://eur-lex.europa.eu)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (1), a posebno njezin članak 26. stavak 3.,

budući da:

(1)

Od posljednje revizije Kataloga krmiva u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 68/2013 (2), objavljene 2017., nakon savjetovanja s drugim zainteresiranim stranama odgovarajući predstavnici europskih sektora u poslovanju s hranom za životinje, u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima i uzimajući u obzir relevantno iskustvo proizašlo iz mišljenja koja je izdala Europska agencija za sigurnost hrane te znanstveni ili tehnološki razvoj, izradili su izmjene Kataloga krmiva.

(2)

Te se izmjene odnose na pojašnjenja općih odredbi, nove unose za postupke obrade i krmiva te prilagodbe postojećih unosa. Konkretno, za određena nova krmiva trebalo bi utvrditi posebne odredbe o opisu, najvećim dopuštenim količinama kemijskih nečistoća i pojedinostima o obveznom označivanju, kako je navedeno u članku 16. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 767/2009, radi podrobnijeg informiranja o svojstvima tih proizvoda. Kako bi se potaknulo vrednovanje određenih krmiva koja potječu iz sektora biogospodarstva, hrane ili biogoriva, takva bi se krmiva trebala nazivati „suproizvodi” umjesto „nusproizvodi” jer potonji naziv ima pejorativno značenje. Međutim, ta se promjena naziva ne bi trebala primjenjivati na nusproizvode životinjskog podrijetla koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1069/2009 (3). Nadalje, trebalo bi izmijeniti odredbe Priloga Uredbi (EU) br. 68/2013 o proizvodima i suproizvodima dobivenima fermentacijom kako bi se bolje uzele u obzir različite vrste proizvoda fermentacije.

(3)

U izmjenama Kataloga krmiva trebalo bi uzeti u obzir odredbe utvrđene u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/758 (4) u pogledu statusa određenih proizvoda, uključujući prijelazne mjere navedene u toj uredbi. Konkretno, Provedbenom uredbom (EU) 2021/758 utvrđeno je da su proizvodi natrijevi citrati, kalijevi citrati, sorbitol, manitol i kalcijev hidroksid dodaci hrani za životinje koje treba povući s tržišta u skladu s člankom 10. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 (5), a istodobno ti su proizvodi bili uvršteni u Katalog krmiva. Kako bi se uzela u obzir pravna nesigurnost u pogledu razvrstavanja tih dodataka, Provedbenom uredbom (EU) 2021/758 predviđeno je prijelazno razdoblje do 30. svibnja 2028. za njihovo povlačenje s tržišta i uporabu. Time bi se zainteresiranim stranama trebalo omogućiti podnošenje novih zahtjeva za odobrenje tih dodataka hrani za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003. Za uklanjanje navedenih proizvoda iz Kataloga krmiva trebalo bi stoga utvrditi slično prijelazno razdoblje u pogledu njihova stavljanja na tržište i uporabe kao krmiva.

(4)

Nadalje, Provedbenom uredbom (EU) 2021/758 utvrđeno je da su proizvodi ksilitol, amonijev laktat i amonijev acetat, koji su uvršteni u Katalog krmiva, dodaci hrani za životinje u okviru područja primjene Uredbe (EZ) br. 1831/2003. Kao rezultat razvrstavanja tih proizvoda kao dodataka hrani za životinje u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2021/758, primjereno je predvidjeti isto prijelazno razdoblje kao razdoblje koje je utvrđeno u toj provedbenoj uredbi kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo da se prilagode novom statusu tih proizvoda i podnesu novi zahtjev za odobrenje tih dodataka hrani za životinje u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1831/2003.

(5)	Ispunjeni su uvjeti iz članka 26. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 767/2009.

(6)	Zbog vrlo velikog broja izmjena koje treba unijeti u Uredbu (EU) br. 68/2013 primjereno je radi koherentnosti, jasnoće i pojednostavnjenja zamijeniti Prilog toj uredbi.

(7)	Primjereno je predvidjeti dovoljno dugo razdoblje za nesmetanu prilagodbu označivanja kako bi se gospodarskim subjektima smanjilo administrativno opterećenje i spriječili nepotrebni poremećaji poslovne prakse.

(8)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EU) br. 68/2013 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Krmiva koja su označena prije 24. srpnja 2023. u skladu s Uredbom (EU) br. 68/2013 kako je glasila prije nego što je izmijenjena ovom Uredbom mogu se nastaviti stavljati na tržište i upotrebljavati do isteka zaliha.

Članak 3.

Dodaci hrani za životinje natrijevi citrati, kalijevi citrati, sorbitol, manitol, kalcijev hidroksid, ksilitol, amonijev laktat i amonijev acetat mogu se nastaviti stavljati na tržište i upotrebljavati kao krmiva najkasnije do 30. svibnja 2028.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. srpnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 229, 1.9.2009., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 68/2013 od 16. siječnja 2013. o Katalogu krmiva (SL L 29, 30.1.2013., str. 1.).

(3) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/758 оd 7. svibnja 2021. o statusu određenih proizvoda kao dodataka hrani za životinje u okviru područja primjene Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o povlačenju s tržišta određenih dodataka hrani za životinje (SL L 162, 10.5.2021., str. 5.).

(5) Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).

PRILOG

KATALOG KRMIVA

DIO A

Opće odredbe

Subjekti u poslovanju s hranom za životinje dobrovoljno se koriste ovim Katalogom. Međutim, naziv pojedinog krmiva iz dijela C može se upotrebljavati samo za krmivo koje ispunjava zahtjeve navedene za predmetni unos.

Svi unosi na popisu krmiva iz dijela C moraju udovoljavati ograničenjima o uporabi krmiva u skladu s mjerodavnim propisima Unije; posebna pozornost daje se usklađenosti s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u pogledu krmiva koja se sastoje od genetski modificiranih organizama ili su od njih proizvedena ili su rezultat procesa fermentacije koji uključuje genetski modificirane mikroorganizme. Krmiva koja se sastoje od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili ih sadržavaju moraju ispunjavati zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Uredbe Komisije (EU) br. 142/2011 (3), a na njihovu se uporabu mogu primjenjivati ograničenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Subjekti u poslovanju s hranom za životinje koji posluju s pojedinim krmivom uvrštenim u Katalog moraju osigurati da je ono u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 767/2009.

„Bivša hrana” znači hrana, osim ugostiteljskog otpada, koja je proizvedena za prehranu ljudi u cijelosti u skladu s Unijinim propisima o hrani, ali koja nije više namijenjena prehrani ljudi zbog praktičnih ili logističkih razloga ili problema u proizvodnji ili pogrešaka u pakiranju ili drugih pogrešaka i nije opasna za zdravlje kada se upotrebljava kao hrana za životinje. Utvrđivanje najviših dopuštenih količina iz točke 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 767/2009 ne primjenjuje se na bivšu hranu i ugostiteljski otpad. Primjenjuje se ako se ta hrana ili otpad dalje prerađuju u hranu za životinje.

U skladu s dobrom praksom iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (5), krmiva ne smiju sadržavati kemijske nečistoće koje nastaju zbog proizvodnog procesa ili pomoćnih tvari u procesu proizvodnje, osim ako u Katalogu nije utvrđena posebna najviša dopuštena količina. Ne smiju biti prisutne tvari koje su zabranjene za uporabu u hrani za životinje i za te se tvari ne utvrđuje najviša dopuštena količina. Radi transparentnosti, krmivima koja sadržavaju dopuštene ostatke prilažu se odgovarajuće informacije koje daju subjekti u poslovanju s hranom za životinje u okviru uobičajenih trgovačkih transakcija.

U skladu s dobrom praksom iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 183/2005 i primjenom načela ALARA (6) te ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe (EZ) br. 183/2005, Direktive 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9), primjereno je utvrditi u Katalogu krmiva najviše dopuštene količine kemijskih nečistoća koje nastaju zbog proizvodnog procesa ili pomoćnih tvari u procesu proizvodnje i prisutne su u količinama od 0,1 % ili većim. U Katalogu se mogu utvrditi najviše dopuštene količine za kemijske nečistoće i pomoćne tvari u procesu proizvodnje koje su prisutne u količinama manjim od 0,1 % ako se to smatra prikladnim za dobru trgovinsku praksu. Osim ako je drukčije navedeno u dijelu B ili C ovog Priloga, svaka najviša dopuštena količina izražava se kao maseni postotak (10).

Specifične najviše dopuštene količine za kemijske nečistoće i pomoćne tvari u procesu proizvodnje navode se u opisu postupka u dijelu B, u opisu krmiva u dijelu C ili na kraju kategorije u dijelu C. Osim ako je specifična najviša dopuštena količina navedena u dijelu C, svaka najviša dopuštena količina koja je za određeni postupak navedena u dijelu B primjenjuje se na svako krmivo navedeno u dijelu C uz uvjet da se u opisu krmiva upućuje na predmetni postupak i da taj postupak odgovara opisu navedenom u dijelu B.

Krmiva koja nisu navedena u poglavlju 12. dijela C koja su proizvedena fermentacijom i/ili prirodno sadržavaju mikroorganizme mogu se stavljati na tržište sa živim mikroorganizmima uz uvjet da namjena krmiva i krmne smjese koji ih sadržavaju:

(a)	nije razmnožavanje mikroorganizama i

(b)	nije povezana s funkcijama mikroorganizama navedenima u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1831/2003.

Prisutnost mikroorganizama i funkcije koje nastaju kao posljedica toga ne navode se na krmivima i krmnim smjesama koji ih sadržavaju.

Botanička čistoća krmiva ne smije biti manja od 95 %. Međutim, botaničke nečistoće kao što su ostaci drugih sjemenki ili plodova uljarica koji potječu iz prethodnog proizvodnog procesa ne smiju prelaziti 0,5 % za svaku vrstu sjemenki ili plodova uljarica. Odstupajući od ovih općih pravila, specifična količina navodi se u popisu krmiva u dijelu C.

Uobičajeni naziv/odrednica jednog ili više postupaka, kako je naveden u posljednjem stupcu pojmovnika postupaka u dijelu B, mora (11) se uključiti, ako je primjenjivo, u naziv krmiva kako je utvrđen u dijelu C kako bi se naznačilo da je krmivo podvrgnuto određenom postupku ili postupcima, osim ako je taj postupak naveden u odgovarajućem opisu krmiva u dijelu C. Krmivo čiji je naziv kombinacija naziva navedenog u dijelu C i uobičajenog naziva/odrednice jednog ili više postupaka navedenih u dijelu B smatra se uvrštenim u Katalog i na njegovoj oznaci moraju biti navedene obvezne izjave koje su za to krmivo navedene u posljednjim stupcima u dijelovima B i C, ovisno o slučaju. Ako je specifična metoda koja je upotrijebljena za postupak navedena u posljednjem stupcu u dijelu B, ona mora biti navedena u nazivu krmiva. Ako je u dijelu C navedena kombinacija naziva krmiva i odrednice koja se odnosi na postupak proizvodnje, isključivo se primjenjuje označivanje iz posljednjeg stupca dijela C. Naziv krmiva iz članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 767/2009 mora biti naziv naveden u dijelu C zajedno s uobičajenim nazivom/odrednicom jednog ili više postupaka navedenih u dijelu B, ovisno o slučaju.

Ako se proizvodni postupak za krmivo razlikuje od opisa predmetnog postupka navedenog u pojmovniku postupaka u dijelu B, proizvodni se postupak navodi u opisu predmetnog krmiva.

10.

Za izvjestan broj krmiva mogu se upotrijebiti i sinonimi. Takvi se sinonimi navode u uglatim zagradama u stupcu „Naziv” za pojedino krmivo u popisu krmiva u dijelu C.

11.

Na popisu krmiva u dijelu C umjesto riječi „nusproizvod”, izuzev nusproizvoda životinjskog podrijetla, upotrijebljena je riječ „proizvod” ili „suproizvod”, ovisno o slučaju, jer te riječi odražavaju stanje na tržištu i u praksi ih koriste subjekti u poslovanju s hranom za životinje radi isticanja komercijalne vrijednosti krmiva.

12.

Botanički naziv pojedine biljke navodi se samo u onom opisu unosa u popisu krmiva u dijelu C u kojem se ta biljka prvi put spominje.

13.

Osnovno je načelo za obvezno označivanje analitičkih sastojaka u određenim krmivima iz Kataloga sadržava li određeni proizvod visoku koncentraciju određenog sastojka ili su proizvodnim postupkom izmijenjene nutritivne karakteristike proizvoda.

14.

Člankom 15. točkom (g) Uredbe (EZ) br. 767/2009 u vezi s točkom 6. Priloga I. toj Uredbi utvrđeni su zahtjevi u pogledu označivanja udjela vlage na deklaraciji. Člankom 16. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe u vezi s njezinim Prilogom V. utvrđeni su zahtjevi u pogledu označivanja drugih analitičkih sastojaka na deklaraciji. Osim toga, u skladu s točkom 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 767/2009 na deklaraciji se mora navesti i količina pepela netopljivog u klorovodičnoj kiselini ako ona općenito prelazi 2,2 % ili za određena krmiva ako je veća od količine utvrđene u odgovarajućem odjeljku Priloga V. toj Uredbi. Međutim, kod određenih unosa u popisu krmiva u dijelu C moguća su sljedeća odstupanja od tih pravila:

(a)	obveznim označivanjem analitičkih sastojaka u popisu krmiva u dijelu C zamjenjuje se obvezno označivanje utvrđeno u odgovarajućem odjeljku Priloga V. Uredbi (EZ) br. 767/2009;

(b)

ako u stupcu koji se odnosi na obvezno označivanje u popisu krmiva u dijelu C nisu navedeni analitički sastojci koje bi trebalo navesti na deklaraciji u skladu s odgovarajućim odjeljkom Priloga V. Uredbi (EZ) br. 767/2009, ti se analitički sastojci ne moraju navesti na deklaraciji. Ako u popisu krmiva u dijelu C nije utvrđena količina pepela netopljivog u klorovodičnoj kiselini, njegova se količina mora navesti na deklaraciji ako je veća je od 2,2 %;

(c)

ako je u stupcu „Obvezno označiti” u popisu krmiva u dijelu C utvrđena jedna ili više specifičnih vrijednosti za udio vlage, te se vrijednosti primjenjuju umjesto vrijednosti iz točke 6. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 767/2009. Međutim, ako je udio vlage manji od 14 %, nije obvezno njezino označivanje. Ako u tom stupcu nije utvrđena specifična vrijednost za udio vlage, primjenjuje se točka 6. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 767/2009.

15.

Subjekt u poslovanju s hranom za životinje koji tvrdi da krmivo ima više svojstava nego što je navedeno u stupcu „Opis” u popisu krmiva u dijelu C ili koji upućuje na postupak iz dijela B koji se može smatrati tvrdnjom (npr. zaštita od razgradnje u buragu) mora udovoljavati zahtjevima iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 767/2009. Osim toga, krmiva mogu udovoljavati posebnim hranidbenim namjenama u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 767/2009.

16.

Ako se krmivo navedeno u dijelu C, za koje je u bilješci propisano da se uz naziv mora dodati naziv vrste, sastoji od više vrsta, može se smatrati krmivom samo ako bilje ili životinje od kojih je krmivo sastavljeno, ili njihovi dijelovi, imaju ista svojstva i podrijetlo.

DIO B

Pojmovnik postupaka

	Postupak	Definicija	Uobičajeni naziv/odrednica
1.	Frakcioniranje zrakom	Odvajanje čestica s pomoću struje zraka.	Frakcionirano zrakom
2.	Aspiracija	Postupak uklanjanja prašine, sitnih čestica i drugih dijelova sa suspendiranim česticama zrnja iz ukupne mase zrnja tijekom premještanja s pomoću struje zraka.	Aspirirano
3.	Blanširanje	Postupak termičke obrade neke organske tvari kuhanjem ili parenjem radi denaturiranja prirodnih enzima, omekšavanja tkiva i uklanjanja prirodne arome, uz naknadno uranjanje u hladnu vodu kako bi se prekinuo postupak kuhanja.	Blanširano
4.	Izbjeljivanje	Uklanjanje prirodne boje kemijskim ili fizičkim postupcima ili s pomoću zemlje za izbjeljivanje.	Izbijeljeno
5.	Hlađenje	Snižavanje temperature ispod temperature okoline, ali iznad točke ledišta, radi konzerviranja.	Rashlađeno
6.	Sjeckanje	Smanjenje veličine čestica s pomoću jednog ili više noževa.	Isjeckano
7.	Čišćenje	Uklanjanje predmeta (onečišćivača, npr. kamenja) ili vegetativnih dijelova biljke, npr. slobodnih čestica slame, ljusaka ili korova.	Očišćeno/sortirano
8.	Koncentracija (12)	Uklanjanje vode i/ili drugih sastojaka (13).	Koncentrat
9.	Kondenziranje	Prelazak tvari iz plinovite u tekuću fazu.	Kondenzirano
10.	Kuhanje	Promjena fizičkih i kemijskih svojstava krmiva primjenom topline.	Kuhano
11.	Drobljenje	Smanjivanje veličine čestica uporabom drobilice.	Drobljeno
12.	Kristaliziranje	Pročišćavanje stvaranjem krutih kristala iz tekuće otopine. Nečistoće u tekućini se obično ne ugrađuju u rešetkastu strukturu kristala.	Kristalizirano
13.	Lupljenje (14)	Potpuno ili djelomično uklanjanje vanjskih ovojnica zrnja, sjemenki, plodova, orašastih plodova i ostalog.	Olupljeno, djelomično olupljeno
14.	Ljuštenje	Uklanjanje vanjske pokožice s graha, zrnja i sjemenja fizičkim sredstvima.	Oljušteno (15)
15.	Izdvajanje pektina (depektiniziranje)	Ekstrakcija pektina iz krmiva.	Bez pektina (depektinizirano)
16.	Isušivanje	Postupak uklanjanja vlage.	Isušeno ili dehidrirano.
17.	Izdvajanje sluzi	Postupak koji se primjenjuje za uklanjanje sloja sluzi s površine.	Bez sluzi
18.	Izdvajanje šećera	Potpuno ili djelomično uklanjanje monosaharida i disaharida iz melase i drugih sirovina koje sadržavaju šećer kemijskim ili fizičkim postupcima.	S izdvojenim šećerom, s djelomično izdvojenim šećerom
19.	Detoksikacija	Postupak kojim se uništavaju otrovni onečišćivači ili se smanjuje njihova koncentracija.	Detoksicirano
20.	Destilacija	Frakcioniranje tekućina kuhanjem i skupljanjem kondenzirane pare u posebne spremnike.	Destilirano
21.	Sušenje	Dehidriranje umjetnim ili prirodnim postupkom.	Prirodno osušeno ili umjetno osušeno, ovisno o slučaju.
22.	Siliranje	Postupak kojim se prirodno propadanje krmiva kontrolira zakiseljavanjem u anaerobnim uvjetima koje je posljedica prirodne fermentacije i/ili dodavanja dodataka za siliranje.	Silirano
23.	Isparivanje	Smanjivanje udjela vode.	Ispareno
24.	Ekspandiranje	Termički postupak pri kojem unutarnji vodeni sadržaj proizvoda, kad ga se naglo podvrgne pari, dovodi do naglog širenja proizvoda.	Ekspandirano
25.	Istiskivanje	Uklanjanje ulja/masti prešanjem.	Pogača i ulje/mast
26.	Ekstrakcija	Uklanjanje topljivih sastojaka iz sirovine djelomičnim ili potpunim odvajanjem s pomoću vode ili drugog otapala u tekuću i krutu fazu, pri čemu se dobiva ekstrakt (16)i jedan ili više suproizvoda ekstrakcije (17).	Ekstrakt/ulje/šećer ili suproizvod ekstrakcije/brašno/melasa/pulpa, ovisno o slučaju.
27.	Ekstrudiranje	Termički postupak pri kojem unutarnji vodeni sadržaj proizvoda, kada ga se naglo podvrgne isparivanju, dovodi do širenja proizvoda, koji istodobno dobiva poseban oblik prolaskom kroz definirane matrice.	Ekstrudirano
28.	Fermentacija	Postupak kojim se mikroorganizmi, kao što su bakterije, gljivice ili kvasci, proizvode ili primjenjuju na sirovine radi promjene njihova kemijskog sastava ili svojstava.	Fermentirano
29.	Filtriranje	Postupak izlijevanja tekućine kroz porozno sredstvo ili membranski filtar radi uklanjanja krutih čestica, čime se dobivaju filtrirano krmivo i ostatak filtriranja2.	Filtrirano
30.	Pahuljičanje	Valjanje vlažne termički obrađene sirovine radi dobivanja tankih komada.	Pahuljice
31.	Mljevenje u brašno	Smanjenje veličine čestica suhog zrnja kako bi se olakšalo odvajanje u sastavne frakcije (pretežno brašno, posije i krmno brašno).	Brašno, posije, krmno brašno (18) ili krmivo, ovisno o slučaju
32.	Vinterizacija	Hlađenjem ulja odvaja se zasićeniji dio ulja od dijela koji je manje zasićen. Zasićeniji se dio ulja hlađenjem skrućuju, dok manje zasićeni dio ostaje tečan i može se, primjerice, dekantirati. Vinterizirani proizvod skrutnuto je ulje.	Vinterizirano
33.	Fragmentacija	Proces lomljenja krmiva u dijelove.	Fragmentirano
34.	Prženje	Postupak kuhanja krmiva u ulju ili masti.	Prženo
35.	Želiranje	Postupak stvaranja želea, krute, želatini slične tvari, koja obično uz primjenu sredstava za želiranje poprima različita svojstva od mekanog i polutekućeg do tvrdog i čvrstog.	Želirano
36.	Granuliranje	Obrada krmiva kako bi se dobile čestice određene veličine i konzistencije.	Granulirano
37.	Mljevenje	Smanjivanje veličine čestica krutih krmiva suhim ili vlažnim postupkom.	Mljeveno
38.	Zagrijavanje	Termička obrada koja se provodi u posebnim uvjetima, kao što je primjena tlaka i vlage.	Zagrijano/termički obrađeno
39.	Hidrogenacija	Katalitički proces kojim se pri visokoj temperaturi i uz pritisak vodika zasićuju dvostruke veze ulja/masti/masnih kiselina kako bi se dobili djelomično ili potpuno zasićeni trigliceridi/masne kiseline, ili kojim se reduciraju karbonilne skupine ugljikohidrata na hidroksilne skupine kako bi se dobili polioli.	Hidrogenirano, djelomično hidrogenirano
40.	Hidroliza	Smanjenje molekularne veličine odgovarajućom obradom vodom i toplinom/tlakom, enzimima ili kiselinama/lužinama. Za hidrolizirana krmiva obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 1069/2009 primjenjuje se definicija utvrđena u toj uredbi.	Hidrolizirano
41.	Pretvaranje u tekućinu (likvefakcija)	Prelazak iz krutog ili plinovitog stanja u tekuće.	Pretvoreno u tekućinu
42.	Maceracija	Postupak stavljanja sirovine predložene za krmivo ili samog krmiva u tekućinu radi otapanja njegovih spojeva mehaničkim metodama. Time se smanjuje veličina krmiva2.	Macerirano
43.	Prerada u slad	Poticanje zrnja žitarica na klijanje kako bi se aktivirali prirodno prisutni enzimi koji omogućuju razgradnju škroba u ugljikohidrate koji mogu fermentirati te bjelančevina u aminokiseline i peptide.	Prerađeno u slad
44.	Topljenje	Prelazak iz krute u tekuću fazu primjenom topline.	Topljeno
45.	Mikronizacija	Postupak smanjenja prosječnog promjera čestica krutih tvari na mikrometarsku veličinu.	Mikronizirano
46.	Djelomično kuhanje	Postupak močenja u vodi i termičke obrade tako da se škrob u cijelosti želatinizira, nakon čega slijedi postupak sušenja.	Djelomično kuhano
47.	Pasteriziranje	Zagrijavanje određeno vrijeme i do određene temperature uz naknadno brzo hlađenje, kako bi se uništili štetni mikroorganizmi.	Pasterizirano
48.	Guljenje	Uklanjanje kore/lupine s voća i povrća.	Oguljeno
49.	Peletiranje	Oblikovanje protiskivanjem kroz matrice.	Peleti, peletirano
50.	Brušenje riže	Uklanjanje svih ili dijela posija i klice s oljuštene riže.	Brušena
51.	Preželatinizacija	Modificiranje škroba kako bi se znatno poboljšala njegova svojstva bubrenja u hladnoj vodi.	Preželatinirano (19)
52.	Prešanje (20)	Djelomično ili potpuno odvajanje tekuće i krute faze primjenom mehaničke sile.	Prešano
53.	Rafiniranje	Potpuno ili djelomično uklanjanje nečistoća ili neželjenih sastojaka kemijskom/fizičkom obradom.	Rafinirano, djelomično rafinirano
54.	Prženje	Zagrijavanje krmiva do suhog stanja s ciljem poboljšanja probavljivosti, intenziviranja boje i/ili smanjenja prirodno prisutnih antinutritivnih čimbenika.	Prženo
55.	Valjanje	Smanjenje veličine čestica gnječenjem sirovine, npr. zrnja, između dva valjka.	Valjano
56.	Zaštita od razgradnje u buragu	Postupak kojim se ili fizičkom obradom uz primjenu topline, tlaka, pare i njihovom kombinacijom i/ili djelovanjem npr. lignosulfonata, natrijeva hidroksida ili organskih kiselina (kao što su propionska ili taninska kiselina) nastoji spriječiti razgradnja hranjivih tvari u buragu. Krmiva ne smiju biti zaštićena od razgradnje u buragu formaldehidom.	Zaštićeno od razgradnje u buragu s pomoću [upisati ovisno o slučaju]
57.	Prosijavanje	Odvajanje čestica različitih veličina prolaskom krmiva kroz sita uz trešnju ili prelijevanje.	Prosijano
58.	Obiranje	Odvajanje plivajućeg sloja s površine tekućine mehaničkim načinom, npr. mliječne masti.	Obrano
59.	Rezanje u rezance	Rezanje krmiva na plosnate komade.	Rezano u rezance
60.	Močenje/namakanje	Vlaženje i mekšanje krmiva, obično zrnja, s ciljem skraćivanja vremena kuhanja, lakšeg skidanja ovojnice zrna i poticanja upijanja vode kako bi se potaknuo postupak klijanja ili smanjila koncentracija prirodno prisutnih antinutritivnih čimbenika.	Namočeno
61.	Sušenje raspršivanjem	Smanjenje sadržaja vlage neke tekućine raspršivanjem ili stvaranjem maglice od krmiva radi povećanja površine u odnosu na masu, strujanjem kroz topli zrak.	Osušeno [raspršivanjem], prah
62.	Parenje	Postupak pri kojem se za zagrijavanje i kuhanje upotrebljava para pod tlakom s ciljem povećanja probavljivosti.	Pareno
63.	Tostiranje	Zagrijavanje suhom toplinom, koje se uglavnom primjenjuje na zrnje uljarica, npr. za smanjenje ili uklanjanje prirodno prisutnih antinutritivnih čimbenika.	Tostirano
64.	Ultrafiltriranje	Filtriranje tekućina kroz gustu membranu koja propušta samo male molekule.	Ultrafiltrirano
65.	Uklanjanje klica	Postupak potpunog ili djelomičnog uklanjanja klica s drobljenih zrna žitarica.	Bez klica
66.	Mikronizacija s pomoću infracrvene topline	Termički postupak pri kojem se upotrebljava infracrvena toplina za kuhanje i pečenje žitarica, korijenja, sjemena ili gomolja, ili njihovih suproizvoda, nakon kojeg obično slijedi pahuljičanje.	Mikronizirano s pomoću infracrvene topline
67.	Cijepanje ulja/masti i hidrogeniranih ulja/masti	Kemijski proces hidrolize masti/ulja. Reakcija masti/ulja s vodom, koja se izvodi pri visokoj temperaturi i tlaku, omogućuje dobivanje sirovih masnih kiselina u hidrofobnoj fazi te slatke vode (sirovog glicerola) u hidrofilnoj fazi.	Cijepano
68.	Ultrazvučna obrada	Otpuštanje topljivih spojeva mehaničkom obradom jakim ultrazvukom i toplinom u vodi.	Ultrazvučno obrađeno
69.	Mehaničko uklanjanje pakiranja hrane	Mehaničko uklanjanje pakirnog materijala.	Mehanički raspakirano
70.	Obrada lužinom [Obrada sodom]	Primjena natrijeva hidroksida (21) na krmivo bogato vlaknima s ciljem poboljšanja probavljivosti.	Obrađeno sodom.

DIO C

Popis krmiva

1. Zrnje žitarica i proizvodi dobiveni od njih

Broj

Naziv (22)

Opis

Obvezno označiti

1.1.1.

Ječam

Zrnje Hordeum vulgare L.

1.1.2.

Ječam, ekspandiran

Proizvod dobiven od mljevenog ili lomljenog zrna ječma obradom u vlažnim, toplim uvjetima i pod tlakom.

Škrob

1.1.3.

Ječam, pečeni

Proizvod dobiven postupkom djelomičnog pečenja zrna ječma samo do svijetle boje.

Škrob, ako je > 10 %

Sirove bjelančevine, ako su > 15 %

1.1.4.

Ječmene pahuljice

Proizvod dobiven parenjem ili mikroniziranjem s pomoću infracrvene topline i valjanjem oljuštenih zrna ječma. Može sadržavati manji udio ljuski ječmenog zrnja.

Škrob

1.1.5.

Ječmena vlakna

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ječmenog škroba. Sastoji se od čestica endosperma i pretežno od vlakana.

Sirovu vlakninu

Sirove bjelančevine, ako su > 10 %

1.1.6.

Ječmene ljuske

Proizvod dobiven nakon suhog mljevenja, prosijavanja i ljuštenja zrnja ječma.

Sirovu vlakninu

Sirove bjelančevine, ako su > 10 %

1.1.7.

Ječmeno krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom prerade prosijanog, oljuštenog zrnja ječma u ječmenu kašu, krupicu ili brašno. Sastoji se pretežno od čestica endosperma sa sitnim dijelovima vanjskog omotača i nešto ostataka nakon prosijavanja zrnja.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.1.8.

Ječmene bjelančevine

Proizvod koji se dobiva nakon odvajanja škroba i posija iz zrnja ječma. Sastoji se pretežno od bjelančevina.

Sirove bjelančevine

1.1.9.

Krmivo od ječmenih bjelančevina

Proizvod koji se dobiva nakon odvajanja škroba iz zrnja ječma. Sastoji se pretežno od bjelančevina i čestica endosperma.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 60 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

—

škrob

1.1.10.

Topljivi ostaci ječma

Proizvod od zrnja ječma dobiven ekstrakcijom bjelančevina i škroba vlažnim postupkom.

Sirove bjelančevine

1.1.11.

Ječmene posije

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijanog zrnja oljuštenog ječma. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjen veći dio endosperma.

Sirovu vlakninu

1.1.12.

Tekući ječmeni škrob

Sekundarna frakcija škroba koja nastaje pri proizvodnji ječmenog škroba.

Ako je udio vlage < 50 %:

—

škrob

1.1.13.

Ostaci pivarskog ječma nakon prosijavanja

Proizvod dobiven mehaničkim prosijavanjem (frakcioniranjem po veličini), koji se sastoji od malih zrna ječma i frakcija zrna ječma odvojenih prije postupka prerade u slad.

Sirovu vlakninu

Sirovi pepeo, ako je > 2,2 %

1.1.14.

Ostaci pivarskog ječma i slada

Proizvod koji se sastoji od frakcija zrna ječma i slada odvojenih tijekom proizvodnje slada.

Sirovu vlakninu

1.1.15.

Ljuske pivarskog ječma

Proizvod dobiven čišćenjem pivarskog ječma, koji se sastoji se od frakcija ljuski i sitnih ostataka.

Sirovu vlakninu

1.1.16.

Kruti ječmeni trop, vlažni

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje etanola iz ječma. Sadržava krutu frakciju krmiva iz destilacije.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—	sirove bjelančevine

1.1.17.

Topljivi ječmeni trop, vlažni

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje etanola iz ječma. Sadržava topljivu frakciju krmiva iz destilacije.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 70 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

1.1.18.

Slad (23)

Proizvod od proklijalog zrnja žitarica, osušen, mljeven i/ili ekstrahiran.

1.1.19.

Korjenčići slada (23)

Proizvod dobiven pri klijanju pivarskih žitarica i čišćenju slada, koji se sastoji od korjenčića, sitnih dijelova žitarica, ljuski i malih lomljenih zrna pivskih žitarica.

1.2.1.

Kukuruz (24)

Zrnje Zea mays L. ssp. mays.

1.2.2.

Kukuruzne pahuljice (24)

Proizvod dobiven parenjem ili mikroniziranjem s pomoću infracrvene topline i valjanjem okomušanog kukuruza. Može sadržavati manji udio ljuski kukuruznog zrnja.

Škrob

1.2.3.

Kukuruzno krmno brašno (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje kukuruznog brašna ili krupice. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjeno manje endosperma nego kod kukuruznih posija. Može sadržavati nešto dijelova kukuruznih klica.

Sirovu vlakninu

Škrob

Sirovu mast, ako je > 5 %

1.2.4.

Kukuruzne posije (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje kukuruznog brašna ili krupice. Sastoji se pretežno od vanjskog omotača i nešto dijelova kukuruznih klica s nešto čestica endosperma.

Sirovu vlakninu

1.2.5.

Kukuruzni oklasci (24)

Središnji dio kukuruznog klipa. Može sadržavati male količine kukuruza i listova koji nisu uklonjeni tijekom strojne berbe.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.2.6.

Ostaci kukuruznog zrnja nakon prosijavanja (24)

Frakcija zrnja kukuruza odvojena prosijavanjem pri unosu proizvoda.

1.2.7.

Kukuruzna vlakna (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje kukuruznog škroba. Sastoji se pretežno od vlakana.

Vlagu, ako je udio < 50 % ili > 70 %

Ako je udio vlage < 50 %:

—	sirovu vlakninu

1.2.8.

Kukuruzne bjelančevine [Kukuruzni gluten] (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje kukuruznog škroba. Sastoji se pretežno od bjelančevina (prolamina) dobivenih tijekom odvajanja škroba.

Vlagu, ako je udio < 70 % ili > 90 %

Ako je udio vlage < 70 %:

—	sirove bjelančevine

1.2.9.

Krmivo od kukuruznih bjelančevina [Kukuruzno glutensko krmivo] (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje kukuruznog škroba. Sastoji se od posija i topljivih ostataka kukuruza. Proizvod može sadržavati lomljeno zrnje kukuruza i suproizvode iz ekstrakcije ulja od kukuruznih klica. Mogu se dodati i drugi proizvodi dobiveni od škroba i iz rafiniranja ili fermentacije proizvoda od škroba.

Može sadržavati do 2 % natrija i 2 % klorida.

Vlagu, ako je udio < 40 % ili > 65 %

Ako je udio vlage < 40 %:

—	sirove bjelančevine

—	sirovu vlakninu

—

škrob

1.2.10.

Kukuruzne klice (24)

Proizvod od proizvodnje kukuruzne krupice, brašna ili škroba. Sastoji se pretežno od kukuruznih klica, vanjskog omotača i dijelova endosperma.

Vlagu, ako je udio < 40 % ili > 60 %

Ako je udio vlage < 40 %:

—	sirove bjelančevine

—	sirovu mast

1.2.11.

Pogača od kukuruznih klica (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem prerađenih kukuruznih klica na kojima se još nalaze dijelovi endosperma i sjemene ovojnice.

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

1.2.12.

Brašno od kukuruznih klica (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom od prerađenih kukuruznih klica.

Sirove bjelančevine

1.2.13.

Sirovo ulje od kukuruznih klica (24)

Ulje i mast dobiveni prešanjem i/ili ekstrakcijom od kukuruznih klica.

Vlagu, ako je udio > 1 %

1.2.14.

Kukuruz, ekspandiran (24)

Proizvod dobiven od mljevenih ili lomljenih zrna kukuruza obradom u vlažnim, toplim uvjetima i pod tlakom.

Škrob

1.2.15.

Tekućina od namakanja kukuruza (24)

Koncentrirana tekuća frakcija, koja nastaje namakanjem zrnja kukuruza.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 65 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

1.2.16.

Silaža od kukuruza šećerca (24)

Suproizvod industrijske prerade kukuruza šećerca koji se sastoji od oklaska, komušine, osnovice zrnja, isjeckanih i ocijeđenih ili prešanih. Dobiva se sjeckanjem oklasaka kukuruza šećerca, komušine i listova s nešto zrnja kukuruza šećerca.

Sirovu vlakninu

1.2.17.

Drobljeni kukuruz bez klica (24)

Proizvod dobiven uklanjanjem klica iz drobljenog kukuruza. Sastoji se pretežno od dijelova endosperma i može sadržavati nešto kukuruznih klica i čestica vanjskog omotača.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.2.18.

Kukuruzna prekrupa (24)

Čvrsti, grubi komadi mljevenog kukuruza koji sadržavaju malu količinu posija ili klica ili ih ne sadržavaju.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.2.19.

Krmivo od brašna od kukuruznih klica (24)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom od prerađenih kukuruznih klica. Samo ako je proizveden u integriranim objektima za drobljenje i rafiniranje, proizvod može sadržavati do:

—	1 % zbroja upotrijebljene zemlje za izbjeljivanje i pomoćnih sredstava za filtriranje (npr. dijatomejske zemlje, amorfnih silikata i silicijeva dioksida, filosilikata i celuloznih ili drvnih vlakana),

—	1,3 % sirovih lecitina,

—	2 % sapunice.

Sirove bjelančevine

1.2.20.

Mješavina kukuruznih oklasaka

Zrnje i oklasci kukuruza.

1.2.21.

Mješavina kukuruznih oklasaka s komušinom

Zrnje, oklasci i komušina kukuruza.

1.3.1.

Proso

Zrnje Panicum miliaceum L.

1.4.1.

Zob

Zrnje Avena sativa L. i drugih uzgojenih sorti zobi.

1.4.2.

Oljuštena zob

Oljušteno zrnje zobi.

1.4.3.

Zobene pahuljice

Proizvod dobiven parenjem ili mikroniziranjem s pomoću infracrvene topline i valjanjem oljuštene zobi. Može sadržavati manji udio zobenih ljuski.

Škrob

1.4.4.

Zobeno krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom prerade prosijanog, oljuštenog zrnja zobi u zobenu kašu i brašno. Sastoji se pretežno od zobenih posija i nešto endosperma.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.4.5.

Zobene posije

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijanog zrnja oljuštene zobi. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjen veći dio endosperma.

Sirovu vlakninu

1.4.6.

Zobene ljuske

Proizvod dobiven tijekom ljuštenja zrnja zobi.

Sirovu vlakninu

1.4.7.

Zob, ekspandirana

Proizvod dobiven od mljevenog ili lomljenog zrnja zobi obradom u vlažnim, toplim uvjetima i pod tlakom.

Škrob

1.4.8.

Oljuštena zob

Očišćeno i oljušteno zrnje zobi.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.4.9.

Zobeno brašno

Proizvod dobiven mljevenjem zrnja zobi.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.4.10.

Zobeno krmno brašno od oljuštenog zrnja

Proizvod od zobi s visokim sadržajem škroba, dobiven nakon ljuštenja.

Sirovu vlakninu

1.4.11.

Zobeno krmivo

Proizvod dobiven tijekom prerade prosijanog, oljuštenog zrnja zobi u zobenu kašu i brašno. Sastoji se pretežno od zobenih posija i nešto endosperma.

Sirovu vlakninu

1.5.1.

Sjemenke kinoje, ekstrahirane

Očišćene cijele sjemenke biljke kinoje (Chenopodium quinoa Willd.) iz kojih je uklonjen saponin sadržan u vanjskom omotaču sjemenki.

1.6.1.

Lomljena riža

Dijelovi zrna riže vrste Oryza sativa L. čija je duljina manja od tri četvrtine duljine cijelog zrna. Riža može biti djelomično kuhana.

Škrob

1.6.2.

Brušena riža

Oljuštena riža iz koje su brušenjem skoro potpuno uklonjene posije i klice. Riža može biti djelomično kuhana.

Škrob

1.6.3.

Preželatinirana riža

Proizvod dobiven preželatinizacijom iz brušenih ili lomljenih zrna riže.

Škrob

1.6.4.

Ekstrudirana riža

Proizvod dobiven ekstrudiranjem rižinog brašna.

Škrob

1.6.5.

Rižine pahuljice

Proizvod dobiven pahuljičanjem preželatiniranog zrnja riže ili lomljenog zrnja.

Škrob

1.6.6.

Oljuštena riža

Prirodna riža (Oryza sativa L.) s koje je uklonjena samo ljuska. Pri ljuštenju i rukovanju može doći do određenog gubitka posija.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.6.7.

Mljevena riža za hranidbu životinja

Proizvod dobiven mljevenjem riže namijenjene hranidbi životinja, koji se sastoji od zelenih, kredastih ili nedozrelih zrna prosijanih tijekom brušenja oljuštene riže ili od normalnih oljuštenih zrna riže koja su žuta ili pjegava.

Škrob

1.6.8.

Rižino brašno

Proizvod dobiven mljevenjem brušene riže. Riža može biti djelomično kuhana.

Škrob

1.6.9.

Brašno od oljuštene riže

Proizvod dobiven mljevenjem oljuštene riže. Riža može biti djelomično kuhana.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.6.10.

Rižine posije

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od vanjskih slojeva zrna (perikarpa, sjemene ovojnice, jezgre, aleurona) s dijelovima klice. Riža može biti djelomično kuhana ili ekstrudirana.

Sirovu vlakninu

1.6.11.

Rižine posije s kalcijevim karbonatom

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od vanjskih slojeva zrna (perikarpa, sjemene ovojnice, jezgre, aleurona) s dijelovima klice. Može sadržavati do 23 % kalcijeva karbonata koji je upotrijebljen kao pomoćna tvar u procesu proizvodnje. Riža može biti djelomično kuhana.

Sirovu vlakninu

Kalcijev karbonat

1.6.12.

Odmaštene rižine posije

Rižine posije koje nastaju u postupku ekstrakcije ulja.

Sirovu vlakninu

1.6.13.

Ulje iz rižinih posija

Ulje ekstrahirano iz stabiliziranih rižinih posija.

1.6.14.

Rižino krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje rižinog brašna i škroba suhim ili vlažnim mljevenjem i prosijavanjem. Sastoji se pretežno od škroba, bjelančevina, masti i vlakana. Riža može biti djelomično kuhana. Može sadržavati do 0,25 % natrija i do 0,25 % sulfata.

Škrob, ako je > 20 %

Sirove bjelančevine, ako su > 10 %

Sirovu mast, ako je > 5 %

Sirovu vlakninu

1.6.15.

Rižino krmno brašno s kalcijevim karbonatom

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od čestica aleuronskog sloja i endosperma. Može sadržavati do 23 % kalcijeva karbonata koji je upotrijebljen kao pomoćna tvar u procesu proizvodnje. Riža može biti djelomično kuhana.

Škrob

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

Sirovu vlakninu

Kalcijev karbonat

1.6.16.

Riža

Zrnje Oryza sativa L.

1.6.17.

Rižine klice

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od klica.

Sirovu mast

Sirove bjelančevine

1.6.18.

Pogača od rižinih klica5

Proizvod koji ostane nakon drobljenja rižinih klica radi istiskanja ulja.

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

Sirovu vlakninu

1.6.20.

Rižine bjelančevine

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje škroba od riže vlažnim mljevenjem, prosijavanjem, odvajanjem, koncentriranjem i sušenjem.

Sirove bjelančevine

1.6.21.

Tekuće krmivo od riže

Koncentriran tekući proizvod dobiven vlažnim mljevenjem i prosijavanjem riže.

Škrob

1.6.22.

Riža, ekspandirana

Proizvod dobiven ekspandiranjem zrna riže ili lomljenih zrna.

Škrob

1.6.23.

Fermentirana riža

Proizvod dobiven fermentacijom riže.

Škrob

1.6.24.

Deformirana zrna riže, mljevena/kredasta riža, mljevena

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od deformiranih zrna i/ili kredastih zrna i/ili oštećenih zrna i/ili prirodno obojenih zrna (zelenih, crvenih, žutih) i/ili od normalnih oljuštenih zrna riže, cijelih ili lomljenih.

Škrob

1.6.25.

Mljevena nezrela riža

Proizvod dobiven tijekom brušenja riže, koji se sastoji uglavnom od nezrelih i/ili kredastih zrna.

Škrob

1.7.1.

Raž

Zrnje Secale cereale L.

1.7.2.

Raženo krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijane raži. Sastoji se pretežno od čestica endosperma, sa sitnim dijelovima vanjskog omotača i nešto ostalih dijelova zrna.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.7.3.

Raženo krmivo

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijane raži. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjeno manje endosperma nego kod raženih posija.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.7.4.

Ražene posije

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijane raži. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjen veći dio endosperma.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.8.1.

Sirak [Krmni sirak]

Zrnje/sjemenke Sorghum bicolor (L.) Moench.

1.8.2.

Sirak bijeli

Zrnje posebnih uzgojenih sorti sirka s bijelom ovojnicom zrna.

1.8.3.

Sirkovo krmivo

Osušeni proizvod dobiven tijekom odvajanja škroba sirka. Sastoji se pretežno od posija. Proizvod može sadržavati osušene ostatke iz vode za maceraciju, a mogu se dodati i klice.

Sirove bjelančevine

1.9.1.

Pir

Zrnje pira Triticum spelta L., Triticum dicoccum Schrank ili Triticum monococcum L.

1.9.2.

Pirove posije

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od pira. Sastoji se pretežno od vanjskog omotača i nešto dijelova pirovih klica s nešto čestica endosperma.

Sirovu vlakninu

1.9.3.

Pirove ljuske

Proizvod dobiven tijekom ljuštenja zrnja pira.

Sirovu vlakninu

1.9.4.

Pirovo krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom prerade prosijanog, oljuštenog pira u pirovo brašno. Sastoji se pretežno od čestica endosperma sa sitnim dijelovima vanjskog omotača i nešto ostataka nakon prosijavanja zrnja.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.10.1.

Pšenoraž (tritikale)

Zrnje hibrida Triticum × Secale cereale L.

1.11.1.

Pšenica

Zrnje sorti Triticum aestivum L., Triticum durum Desf. i drugih uzgojenih sorti pšenice.

1.11.2.

Pšenični korjenčići

Proizvod dobiven pri klijanju pivarske pšenice i čišćenju slada, koji se sastoji od korjenčića, sitnih dijelova žitarica, ljuski i malih lomljenih zrna pivarske pšenice.

1.11.3.

Preželatinirana pšenica

Proizvod dobiven od mljevenih ili lomljenih zrna pšenice obradom u vlažnim, toplim uvjetima i pod tlakom.

Škrob

1.11.4.

Pšenično krmno brašno

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna od prosijanog zrnja pšenice ili oljuštenog pira. Sastoji se pretežno od čestica endosperma sa sitnim dijelovima vanjskog omotača i nešto ostataka nakon prosijavanja zrnja.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.11.5.

Pšenične pahuljice

Proizvod dobiven parenjem ili mikroniziranjem s pomoću infracrvene topline i valjanjem oljuštene pšenice. Može sadržavati manji udio pšenične ljuske.

Sirovu vlakninu

Škrob

1.11.6.

Pšenično krmivo

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje brašna ili slada od prosijanog zrnja pšenice ili oljuštenog pira. Sastoji se pretežno od dijelova vanjskog omotača i čestica zrna iz kojih je uklonjeno manje endosperma nego kod pšeničnih posija.

Sirovu vlakninu

1.11.7.

Pšenične posije (25)

Sirovu vlakninu

1.11.8.

Pšenično sladno brašno, fermentirano

Proizvod koji se dobiva preradom pšenice u slad i fermentacijom pšenice i pšeničnih posija. Proizvod se potom suši i melje.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.11.10.

Pšenična vlakna

Vlakna ekstrahirana u preradi pšenice. Sastoji se pretežno od vlakana.

Vlagu, ako je udio < 60 % ili > 80 %

Ako je udio vlage < 60 %:

—	sirovu vlakninu

1.11.11.

Pšenične klice

Proizvod mljevenja brašna koji se uglavnom sastoji od pšeničnih klica, valjanih ili drukčije obrađenih, na kojima se još mogu nalaziti dijelovi endosperma i vanjskog omotača.

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

1.11.12.

Fermentirane pšenične klice

Proizvod dobiven fermentacijom pšeničnih klica.

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

1.11.13.

Pogača od pšeničnih klica5

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem pšeničnih klica (Triticum aestivum L., Triticum durum Desf. i drugih uzgojenih sorti pšenice te oljuštenog pira (Triticum spelta L., Triticum dicoccum Schrank, Triticum monococcum L.)) na kojima se mogu još nalaziti dijelovi endosperma i sjemene ovojnice.

Sirove bjelančevine

1.11.15.

Pšenične bjelančevine

Pšenične bjelančevine ekstrahirane tijekom proizvodnje škroba ili etanola, mogu biti djelomično hidrolizirane.

Sirove bjelančevine

1.11.16.

Pšenično glutensko krmivo

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje pšeničnog škroba i glutena. Sastoji se od posija iz kojih se mogu djelomično izdvojiti klice. Mogu se dodati topljivi ostaci pšenice, lomljeno pšenično zrnje i drugi proizvodi od škroba te proizvodi nastali tijekom rafiniranja ili fermentacije proizvoda od škroba.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 60 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

—

škrob

1.11.18.

Vitalni pšenični gluten

Pšenične bjelančevine koje karakterizira visoka viskozna elastičnost kod hidracije, s najmanje 80 % bjelančevina (N × 6,25) i najviše 2 % pepela u suhoj tvari.

Sirove bjelančevine

1.11.19.

Tekući pšenični škrob

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje škroba/glukoze i glutena od pšenice.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 85 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—

škrob

1.11.20.

Pšenični škrob koji sadržava bjelančevine, s djelomično izdvojenim šećerom

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje pšeničnog škroba koji se uglavnom sastoji od djelomično zašećerenog škroba, topljivih bjelančevina i drugih topljivih dijelova endosperma.

Sirove bjelančevine

Škrob

Ukupni šećer izražen kao saharoza

1.11.21.

Topljivi ostaci pšenice

Proizvod od pšenice dobiven nakon ekstrakcije bjelančevina i škroba vlažnim postupkom. Može biti hidroliziran.

Vlagu, ako je udio < 55 % ili > 85 %

Ako je udio vlage < 55 %:

—	sirove bjelančevine

1.11.22.

Koncentrat pšeničnog kvasca

Vlažni suproizvod dobiven nakon fermentacije pšeničnog škroba za proizvodnju alkohola.

Vlagu, ako je udio < 60 % ili > 80 %

Ako je udio vlage < 60 %:

—	sirove bjelančevine

1.11.23.

Ostaci pivarske pšenice nakon prosijavanja

Proizvod dobiven mehaničkim prosijavanjem (frakcioniranjem po veličini), koji se sastoji od malih zrna pšenice i frakcija zrna pšenice odvojenih prije postupka prerade u slad.

Sirovu vlakninu

1.11.24.

Ostaci pivarske pšenice i slada

Proizvod koji se sastoji od frakcija zrna pšenice i slada odvojenih tijekom proizvodnje slada.

Sirovu vlakninu

1.11.25.

Ljuske pivarske pšenice

Proizvod dobiven čišćenjem pivarske pšenice, koji se sastoji od frakcija ljuski i sitnih ostataka.

Sirovu vlakninu

1.11.26.

Pšenični aleuron

Proizvod dobiven odvajanjem aleuronskog sloja od pšeničnih posija.

Sirove bjelančevine

Sirovu vlakninu

1.12.2.

Brašno od žitarica (23)

Brašno od mljevenih žitarica.

Škrob

Sirovu vlakninu

1.12.3.

Koncentrirane bjelančevine žitarica (23)

Koncentrirani i osušeni proizvod dobiven od zrnja žitarica nakon izdvajanja škroba fermentacijom kvasca.

Sirove bjelančevine

1.12.4.

Ostaci zrnja žitarica nakon prosijavanja (23)

Proizvodi dobiveni mehaničkim prosijavanjem (frakcioniranjem po veličini) koji se sastoje od malih zrna i frakcija zrna, koja mogu biti proklijala, odvojenih prije daljnje prerade žitarica. Proizvodi sadržavaju više sirove vlaknine (npr. ljuski) nego nefrakcionirane žitarice.

Sirovu vlakninu

1.12.5.

Žitne klice (23)

Proizvod mljevenja brašna i proizvodnje škroba koji se sastoji pretežno od žitnih klica, valjanih ili drukčije obrađenih, na kojima se još mogu nalaziti dijelovi endosperma i vanjskog omotača.

Sirove bjelančevine

Sirovu mast

1.12.6.

Sirup od destilacijskih ostataka žita (23)

Proizvod od žita dobiven isparivanjem koncentriranog ostatka žita iz postupka fermentiranja i destilacije žita upotrijebljenog u proizvodnji alkohola.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 70 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.7.

Vlažni žitni trop (23)

Vlažan proizvod proizveden kao kruta frakcija centrifugiranjem i/ili filtriranjem ostataka žita iz postupka fermentiranja i destilacije žita upotrijebljenog u proizvodnji alkohola.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.8.

Koncentrirani topljivi trop (23)

Vlažan proizvod dobiven tijekom proizvodnje alkohola fermentiranjem i destilacijom žitnog koma i šećernog sirupa nakon odvajanja posija i glutena. Može sadržavati mrtve stanice i/ili dijelove fermentacijskih mikroorganizama.

Može sadržavati do 4 % kalija uz udio vlage od 12 %.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

sirove bjelančevine, ako su > 10 %

1.12.9.

Zrnje i topljivi ostaci iz destilacije (23)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje alkohola fermentiranjem i destilacijom žitnog koma i/ili drugih proizvoda koji sadržavaju škrob i šećer. Može sadržavati mrtve stanice i/ili dijelove fermentacijskih mikroorganizama. Može sadržavati 2 % sulfata i/ili do 2 % kalija uz udio vlage od 12 %.

Vlagu, ako je udio < 60 % ili > 80 %

Ako je udio vlage < 60 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.10.

Osušeni destilacijski trop (23)

Proizvod dobiven tijekom destilacije alkohola sušenjem krutih suproizvoda fermentiranog žita. Može sadržavati do 2 % kalija uz udio vlage od 12 %.

Sirove bjelančevine

1.12.11.

Destilacijski tamni trop (23) [Osušeni destilacijski trop i topljivi ostaci (23)]

Proizvod dobiven tijekom destilacije alkohola sušenjem krutih suproizvoda fermentiranog žita kojima se dodaje sirup od ostataka fermentirane sladne tekućine ili ispareni destilacijski ostaci. Može sadržavati do 2 % kalija uz udio vlage od 12 %.

Sirove bjelančevine

1.12.12.

Pivarski trop (23)

Proizvod dobiven tijekom proizvodnje piva koji se sastoji od suproizvoda sladnih i nesladnih žitarica te drugih proizvoda koji sadržavaju škrob, a može sadržavati i hmelj. Obično se stavlja na tržište u vlažnom stanju, ali se može prodavati i u osušenom stanju. Može sadržavati do 0,3 % dimetil polisiloksana, do 1,5 % enzima i do 1,8 % bentonita.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.13.

Sladni trop (23)

Kruti proizvod dobiven tijekom proizvodnje viskija od žitarica. Sastoji se od suproizvoda žitarica prerađenih u slad nakon ekstrakcije vrućom vodom. Obično se stavlja na tržište u vlažnom stanju nakon što se ekstrakt izdvoji taloženjem.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.14.

Filtrirani sladni trop

Kruti proizvod dobiven tijekom proizvodnje piva, ekstrakta slada i viskija. Sastoji se od suproizvoda mljevenog slada nakon ekstrakcije vrućom vodom i eventualno drugih dodataka koji su bogati šećerom ili škrobom. Obično se stavlja na tržište u vlažnom stanju nakon što se ekstrakt izdvoji prešanjem.

Vlagu, ako je udio < 65 % ili > 88 %

Ako je udio vlage < 65 %:

—	sirove bjelančevine

1.12.15.

Ostaci fermentirane sladne tekućine [Pot ale]

Proizvod koji ostaje nakon prvog destilata u kotlu za destilaciju pri proizvodnji viskija ili alkohola.

Sirove bjelančevine, ako su > 10 %

1.12.16.

Sirup od ostataka fermentirane sladne tekućine [Pot ale sirup]

Proizvod od prvog destilata koji nastaje isparivanjem taloga koji je ostao u kotlu za destilaciju pri proizvodnji viskija ili alkohola.

Vlagu, ako je udio < 45 % ili > 70 %

Ako je udio vlage < 45 %:

—	sirove bjelančevine

2. Sjemenke i plodovi uljarica i proizvodi dobiveni od njih

…

Broj	Naziv 1	Opis	Obvezno označiti
2.1.1.	Pogača od oraha palme babassu (26)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem oraha babassu palme iz roda Orbignya.	Sirove bjelančevine Sirovu mast Sirovu vlakninu
2.2.1.	Sjemenke podlanka (divljeg lana)	Sjemenke Camelina sativa L. Crantz.
2.2.2.	Pogača od podlanka (divljeg lana) (26)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem sjemenki podlanka (divljeg lana).	Sirove bjelančevine Sirovu mast Sirovu vlakninu
2.2.3.	Brašno od podlanka (divljeg lana)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom i odgovarajućom termičkom obradom pogače od sjemenki podlanka (divljeg lana).	Sirove bjelančevine
2.3.1.	Ljuske kakaovca	Vanjske ljuske osušenih i prženih zrna kakaovca Theobroma cacao L.	Sirovu vlakninu
2.3.2.	Lupine kakaovca	Proizvod dobiven preradom zrna kakaovca Theobroma cacao L.	Sirovu vlakninu Sirove bjelančevine
2.3.3.	Krupica od zrnja kakaovca, djelomično olupljenog	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom osušenog i prženog zrnja kakaovca Theobroma cacao L. s kojeg je uklonjen dio ljuski.	Sirove bjelančevine Sirovu vlakninu
2.4.1.	Kokosova pogača (26)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem osušene jezgre (endosperma) i vanjske ovojnice (tegumenta) sjemena kokosove palme Cocos nucifera L.	Sirove bjelančevine Sirovu mast Sirovu vlakninu
2.4.2.	Hidrolizirana kokosova pogača (26)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem i enzimskim hidroliziranjem osušene jezgre (endosperma) i vanjske ovojnice (tegumenta) sjemena kokosove palme Cocos nucifera L.	Sirove bjelančevine Sirovu mast Sirovu vlakninu
2.4.3.	Kokosovo brašno	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom osušene jezgre (endosperma) i vanjske ovojnice (tegumenta) sjemena kokosove palme Cocos nucifera L.	Sirove bjelančevine
2.5.1.	Sjemenke pamuka	Sjemenke Gossypium spp. iz kojih su uklonjena vlakna.
2.5.2.	Brašno od djelomično olupljenih sjemenki pamuka	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja ekstrakcijom sjemenki pamuka s kojih su uklonjena vlakna i dio ljuski. (Najviši dopušteni udio sirove vlaknine u suhoj tvari: 22,5 %.)	Sirove bjelančevine Sirovu vlakninu
2.5.3.	Pogača od sjemenki pamuka (26)	Proizvod dobiven tijekom proizvodnje ulja prešanjem sjemenki pamuka iz kojih su uklonjena vlakna.	Sirove bjelančevine Sirovu vlakninu Sirovu mast

Uredba Komisije (EU) 2022/1104 оd 1. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 68/2013 o Katalogu krmiva (Tekst značajan za EGP)

Najnoviji članci

Najčitaniji članci

Najposjećeniji seminari