18.5.7 Prilog I
Eur-Lex
KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA
1. Rum
(a)
Rum je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenog alkoholnom fermentacijom melase ili sirupa dobivenih u proizvodnji šećerne trske ili iz samog soka šećerne trske, destilirano na manje od 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva specifična organoleptička svojstva ruma.
(b)
Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Rum se ne aromatizira.
(e)
Rum može sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Rum se može zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
(g)
U slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla registriranih u skladu s ovom Uredbom, pravni naziv ruma može se dopuniti:
i.
izrazom "traditionnel“ ili "tradicional“ ako je rum koji je u pitanju:
— proizveden destilacijom na manje od 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije sirovina od kojih se dobiva alkohol i koje potječu isključivo iz predmetnog mjesta proizvodnje i
— ima sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i
— nije zaslađen;
ii.
izrazom "poljoprivredni“ ako rum koji je u pitanju ispunjava zahtjeve iz točke i. i proizveden je isključivo destilacijom nakon alkoholne fermentacije soka šećerne trske. Izraz "poljoprivredni“ koristiti se samo u slučaju oznake zemljopisnog podrijetla nekog od francuskih prekomorskih departmana ili Autonomne regije Madeira.
Ovom točkom ne dovodi se u pitanje upotreba izraza "poljoprivredni“, "traditionnel“ ili "tradicional“ u vezi s bilo kojim proizvodom koji nije obuhvaćen ovom kategorijom, u skladu s njegovim posebnim kriterijima.
2. Whisky ili whiskey
(a)
Whisky ili whiskey jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo provedbom svih navedenih proizvodnih postupaka:
i.
destilacijom kaše žitnog slada, s cijelim zrnima nesladnih žitarica ili bez njih, koja je bila:
— ošećerena dijastazom slada koji je u njoj sadržan, s drugim prirodnim enzimima ili bez njih,
— prevrela uz dodatak kvasca;
ii.
svaka destilacija provodi se na manje od 94,8 % vol. tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina;
iii.
dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.
Gotov destilat, kojem se mogu dodavati samo voda i karamel (za bojenje), zadržava boju, aromu i okus nastale tijekom proizvodnog postupka iz točaka i., ii. i iii.
(b)
Alkoholna jakost proizvoda whisky ili whiskey iznosi najmanje 40 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Whisky ili whiskey se ne zaslađuje, čak ni zbog zaokruživanja okusa, ili aromatizirati, niti može sadržavati aditive, osim karamela (E 150a) kao sredstva za prilagodbu boje.
(e)
Pravni naziv "whisky“ ili "whiskey“ može se dopuniti izrazom "single malt“ samo ako je bio destiliran isključivo iz ječmenog slada u jednoj destileriji.
3. Žitna rakija
(a)
Žitna rakija jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.
(b)
Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 35 % vol., uz iznimku proizvoda Korn.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Žitna rakija se ne aromatizira.
(e)
Žitna rakija može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Žitna rakija može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 10 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
(g)
Žitna rakija može nositi pravni naziv "žitni brandy“ ako je proizvedena destilacijom na manje od 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica, koja ima organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.
(h)
Riječ "žitna“ u pravnom nazivu "žitna rakija“ ili "žitni brandy“ može se zamijeniti nazivom žitarice koja se upotrebljava isključivo u proizvodnji tog jakog alkoholnog pića.
4. Rakija od vina
(a)
Rakija od vina jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:
i.
proizvedeno je isključivo destilacijom vina, vina pojačanog za destilaciju ili vinskog destilata na manje od 86 % vol.;
ii.
sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iii.
sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
(b)
Alkoholna jakost rakije od vina iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Rakija od vina se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)
Rakija od vina može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Rakija od vina može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
(g)
Ako je rakija od vina bila podvrgnuta dozrijevanju, može se i dalje stavljati na tržište kao "rakija od vina“ pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja utvrđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.
(h)
Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje upotreba izraza "Branntwein“ u kombinaciji s izrazom "essig“ u prezentiranju i označivanju octa.
5. Brandy ili Weinbrand
(a)
Brandy ili Weinbrand jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:
i.
proizvedeno je iz rakije od vina kojoj se može dodati vinski destilat pod uvjetom da je destiliran na manje od 94,8 % vol. i da ne prelazi maksimalno 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
ii.
dozrijevalo je najmanje:
— godinu dana u hrastovim posudama, od kojih je svaka zapremnine od najmanje 1 000 litara ili
— šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremnine do najviše 1 000 litara;
iii.
sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koja potječe isključivo iz destilacije upotrijebljenih sirovina;
iv.
sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)
Alkoholna jakost proizvoda brandy ili Weinbrand iznosi najmanje 36 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Brandy ili Weinbrand se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)
Brandy ili Weinbrand može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Brandy ili Weinbrand može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 35 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
6. Rakija od grožđane komine ili komovica
(a)
Rakija od grožđane komine ili komovica jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:
i.
proizvedena je isključivo destiliranjem fermentirane grožđane komine, neposredno vodenom parom ili nakon dodavanja vode i ispunjena su oba navedena uvjeta:
— svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol;
— prva destilacija provodi se uz prisutnost same komine;
ii.
na 100 kg upotrijebljene grožđane komine može se dodati najviše 25 kg vinskog taloga;
iii.
količina alkohola koja potječe od vinskog taloga ne prelazi 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
iv.
sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadržava maksimalnu količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)
Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Rakija od grožđane komine ili komovica se ne aromatizira. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)
Rakija od grožđane komine ili komovica može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Rakija od grožđane komine ili komovica može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 g sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
7. Rakija od voćne komine
(a)
Rakija od voćne komine jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:
i.
proizvodi se isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine koja nije grožđana komina i ispunjena su oba navedena uvjeta:
— svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol alkohola;
— prva destilacija provodi se uz prisutnost same komine;
ii.
sadržava količinu hlapljivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iii.
sadržava količinu metanola od najviše 1 500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iv.
u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline može iznositi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)
Alkoholna jakost rakije od voćne komine iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Rakija od voćne komine se ne aromatizirati.
(e)
Rakija od voćne komine može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Rakija od voćne komine može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
(g)
Pravni naziv sastoji od naziva voća i izraza "rakija od komine“. Ako se upotrebljava komina nekoliko različitih vrsta voća, upotrebljava se pravni naziv "rakija od voćne komine“, koji se može dopuniti nazivom svake vrste voća navedene silaznim redoslijedom s obzirom na upotrijebljenu količinu.
8. Rakija od grožđica ili raisin brandy
(a)
Rakija od grožđica ili raisin brandy jako je alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenog alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa sorte "crni korinth“ ili "muškat iz Aleksandrije“, destiliranog na manje od 94,5 % vol., tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina.
(b)
Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandy iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)
Ne smije se dodavati razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol.
(d)
Rakija od grožđica ili raisin brandy ne aromatizira se.
(e)
Rakija od grožđica ili raisin brandy može sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)
Rakija od grožđica ili raisin brandy može se zaslađivati kako bi se zaokružio konačni okus. Međutim, konačni proizvod ne smije sadržavati više od 20 grama sladila po litri, izraženog kao invertni šećer.
9. Rakija od voća
(a)
Rakija od voća jako je alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće zahtjeve:
i.
proizvedeno je isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom, s košticama ili bez njih, svježih i mesnatih plodova voća, uključujući banane, ili mošta od takvog voća, bobica ili zelenih dijelova;
ii.
svaka destilacija provodi se na manje od 86 % vol. tako da destilat ima aromu i okus destiliranih sirovina;
iii.
sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iv.
u slučaju rakija od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)
Sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi najviše 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, osim:
i.
u slučaju rakija od voća proizvedenih od sljedećeg voća ili bobica te u pogledu kojih maksimalni sadržaj metanola iznosi 1 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:
— jabuka (Malus domestica Borkh.),
— marelica (Prunus armeniaca L.),
— šljiva (Prunus domestica L.),
—domaća šljiva (Prunus domestica L.),
— mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),
— breskva (Prunus persica (L.) Batsch),
— kruška (Pyrus communis L.), osim kruške sorte Williams (Pyrus communis L. cv "Williams“),
— kupina (Rubus sect. Rubus),
— malina (Rubus idaeus L.).
ii.
U slučaju rakija od voća proizvedenih od sljedećeg voća ili bobica te u pogledu kojih maksimalni sadržaj metanola iznosi 1 350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:
— dunja (Cydonia oblonga Mill.),
— borovica (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.),
— kruška sorte Williams (Pyrus communis L. cv "Williams“),
— crni ribiz (Ribes nigrum L.),
— crveni ribiz (Ribes rubrum L.),
— šipak (Rosa canina L.),
— bobice bazge (Sambucus nigra L.),
— oskoruša (Sorbus aucuparia L.),
— jarebika (Sorbus domestica L.),
— brekinja (Sorbus torminalis (L.) Crantz).
(c)
Alkoholna jakost rakije od voća iznosi najmanje 37,5 % vol.
(d)
Rakija od voća ne smije se bojiti.
(e)
Neovisno o točki (d) ove kategorije i odstupajući od kategorije hrane 14.2.6. iz dijela E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, karamel se smije koristiti za prilagodbu boje rakija od voća koje su dozrijevale najmanje jednu godinu u dodiru s drvom.
(f)
…
