16.9.49 Prilog 2. – Jaka alkoholna pića
Narodne Novine, 61/2009
1. Rum
(a) Rum je:
(i) jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa dobivenih u proizvodnji šećera od šećerne trske ili alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka od šećerne trske na manje od 96% vol., tako da destilat zadržava specifična senzorska svojstva ruma, ili
(ii) jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske koji ima aromatska obilježja karakteristična za rum i sadržaj hlapivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola. Ovo jako alkoholno piće se može stavljati na tržište uz izraz »poljoprivredni« koji pobliže opisuje naziv »rum«.
(b) Alkoholna jakost ruma koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
(c) Nije dopušteno bilo kakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je navedeno u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Rum se ne smije aromatizirati.
(e) Rum smije sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
2. Whisky ili Whiskey
(a) Whisky ili Whiskey je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo:
(i) destilacijom kaše žitnoga slada, sa ili bez cijelih zrna drugih žitarica, koja su bila:
– ošećerena diastazom iz slada, sa ili bez drugih prirodnih enzima,
– prevrela uz dodatak kvasca;
(ii) jednom ili više destilacija na manje od 94,8% vol., tako da destilat zadržava miris i okus po upotrijebljenoj sirovini;
(iii) dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremine do 700 litara.
Gotovi destilat, kojemu se smiju dodavati samo voda i karamel (za prilagodbu boje), zadržava boju, miris i okus koji nastaju u proizvodnom postupku navedenom u točkama (i), (ii) i (iii).
(b) Alkoholna jakost whiskya ili whiskeya koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 40% vol.
(c) Nije dopušteno bilo kakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Whisky ili Whiskey se ne smije zaslađivati ili aromatizirati, niti smije sadržavati aditive osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.
3. Žitna rakija
(a) Žitna rakija je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane žitne kaše cijelih zrna žitarica koje zadržava senzorska svojstva upotrijebljene sirovine.
(b) Alkoholna jakost žitne rakije koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 35% vol. uz iznimku žitne rakije »Korn«.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Žitna rakija se ne smije aromatizirati.
(e) Žitna rakija smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f) Žitna rakija može biti označena kao »žitni brandy«, ako je destilirana na manje od 95% vol. alkohola iz fermentirane žitne kaše iz cijelih zrna žitarica sa senzorskim svojstvima iz upotrijebljenih sirovina.
4. Rakija od vina
(a) Rakija od vina je jako alkoholno piće:
(i) proizvedeno isključivo iz vinskog destilata koji je dobiven destilacijom vina ili vina pojačanog za destilaciju na manje od 86 % vol. alkohola ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. alkohola;
(ii) koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
(iii) koje sadrži maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
(b) Alkoholna jakost rakije od vina koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Rakija od vina se ne smije aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje.
(e) Rakija od vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f) Ukoliko je rakija od vina bila podvrgnuta dozrijevanju, može se također stavljati na tržište kao »rakija od vina« pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja navedenog u kategoriji 5. ovoga Priloga.
5. Brandy ili Weinbrand
(a) Brandy ili Weinbrand je jako alkoholno piće:
(i) proizvedeno iz rakije od vina sa ili bez dodatka vinskog destilata, destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50% od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
(ii) koje je najmanje jednu godinu dozrijevalo u hrastovim spremnicima ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama sa zapreminom manjom od 1000 litara;
(iii) koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola, a koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina;
(iv) koje sadrži maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola.
(b) Alkoholna jakost brandya ili Weinbranda koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 36% vol.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Brandy ili Weinbrand se ne smije aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje.
(e) Brandy ili Weinbrand smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
6. Rakija od grožđane komine ili komovica
(a) Rakija od grožđane komine ili komovica je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
(i) proizvedena je isključivo iz fermentirane grožđane komine i destilirana neposredno s vodenom parom ili destiliran nakon dodavanja vode grožđanoj komini;
(ii) na 100 kg upotrijebljene grožđane komine smije se dodati najviše 25 kg vinskog taloga;
(iii) količina alkohola koja potječe od taloga ne smije prijeći 35% ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
(iv) destilacija se izvodi u prisustvu same grožđane komine na manje od 86% vol. alkohola;
(v) redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost;
(vi) sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 140 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola i sadrži maksimalnu količinu metanola od 1000 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola.
(b) Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Rakija od grožđane komine ili komovica se ne smije aromatizirati, izuzimajući tradicionalne metode proizvodnje.
(e) Rakija od grožđane komine ili komovica smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
7. Rakija od voćne komine
(a) Rakija od voćne komine je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
(i) dobiveno je isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine, osim grožđane komine, na manje od 86% vol. alkohola;
(ii) sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola;
(iii) sadrži maksimalnu količinu metanola od 1500 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola;
(iv) u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, maksimalni sadržaj cijanovodične kiseline je 7 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola;
(v) dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost u skladu s točkom (i).
(b) Alkoholna jakost rakije od voćne komine koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Rakija od voćne komine ne smije se aromatizirati.
(e) Rakija od voćne komine smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f) Naziv pod kojim se rakija od voćne komine stavlja na tržište treba se sastojati od imena voća i izraza »rakija od komine«. Ako se koristi komina nekoliko različitih vrsta voća primjenjuje se naziv »rakija od voćne komine«.
8. Rakija od grožđica ili raisin brandy
(a) Rakija od grožđica ili raisin brandy je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenih alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenog grožđa sorte »crni korinth« ili »muškat iz Alexandrije«, destiliranoga na manje od 94,5% vol., tako da destilat ima miris i okus od upotrijebljene sirovine.
(b) Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandy koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 35% vol.
(c) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(d) Rakija od grožđica ili raisin brandy ne smije se aromatizirati.
(e) Rakija od grožđica ili raisin brandy smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
9. Rakija od voća
(a) Rakija od voća je jako alkoholno piće:
(i) proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom mesnatih plodova voća ili mošta od voća, bobica ili zelenih dijelova (sa ili bez koštica);
(ii) destilirano na manje od 86% vol. alkohola tako da ima miris i okus destilirane sirovine;
(iii) koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola;
(iv) u slučaju koštuničavog voća maksimalni sadržaj cijanovodične kiseline je 7 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola.
(b) Maksimalni sadržaj metanola je 1000 g po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola.
Iznimno, za sljedeće rakije od voća maksimalni sadržaj metanola iznosi:
(i) 1200 grama metanola po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća:
– šljiva (Prunus domestica L.), mirabel (šljiva žutica, Prunus domestica L. subsp. syriaca (Borkh.) Janch. ex. Mansf.), plava šljiva (Prunus domestica L.), jabuka (Malus domestica Borkh.), kruška (Pyrus communis L.) izuzimajući sortu viljamovka Pyrus communis L. cv »Williams«), malina (Rubus idaeus L.), kupina (Rubus fruticosus auct. Aggr.), marelica (Prunus armeniaca L.) i breskva (Prunus persica (L.) Batsch);
(ii) 1350 grama metanola po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:
– kruška viljamovka (Pyrus communis L. cv »Williams«), crveni ribiz (Ribes rubrum L.), crni ribiz (Ribes nigrum L.), oskoruša (Sorbus aucuparia L.), bazga (Sambucus nigra L.), dunja (Cydonia oblonga Mill.) i borovica ( Juniperus communis L. i/ili Juniperus oxicedrus L.).
(c) Alkoholna jakost rakije od voća koja se stavlja na tržište kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
(d) Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu 1. točki 5. ovoga Pravilnika.
(e) Rakija od voća se ne smije aromatizirati.
(f) Rakija od voća se označava tako da iza riječi »rakija« stoji ime voća, bobica ili zelenih dijelova od kojih je proizvedena kao npr.:
– rakija od trešnje/višnje;
– rakija od šljive ili šljivovica;
– rakija od mirabele;
– rakija od breskve
– rakija od jabuka;
– rakija od kruške;
– rakija od marelice;
– rakija od smokve;
– rakija od agruma;
– rakija od grožđa;
–…
